Blatina

Sinonimi: Tribidrag, Praznobačva, Zlorod, Blatina noir, nera, blaue, black, Blatina mala, Blatina velika.

Podrijetlo i rasprostrasnjenot: Blatina je autohtona sorta Hercegovine, a uzgaja se i u susjednoj Hrvatskoj (Dalmaciji).

Botanički obilježja: Bujnost: Vrlo bujna sorta.

Vršci mladica: Neznatno savijeni, ružičastozelenkasti, svijetli slabo dlakavi; mladi listići su na rubu crvenkasti, slabo dlakavi.

Rozgva: Debela, uglasta , rebrasta, tamnocrvene boje,  članci kratki.

List: Okruglast, malo duguljast, velik, peterodijelan do sedmerodijelan; postrani sinusi sežu do polovine plojke ili su plići, uski, obično zatvoreni. Sinus peteljke je eliptičan, preklopljenih rubova. Lice je tamnozeleno, golo; naličje praktički golo, na rebrima čekinjasto. Plojka je neravna, žljebasta oko glavnih rebara, mekana ali dosta debela; rebra su prema sastavu s obje strane crvenkasta. Glavni zupci su istaknuti, široki, malo šiljasti, zavinuti; sporedni zupci su mali, oštri. Peteljka lista je kraća od glavnog rebra, jasnocrvena.

Cvijet: Funkcionalno ženski – autosterilan, zato se uvijek sadi sa sortama oprašivačima Alicante Bouschet, (Kambuša), Merlot i Trnjak).

Bobice: Zrele bobice su nejednake od velikih, srednjih i malih, ako su slabo oplođene; modrocrne, izmiješano s ljubičastim, malo oprašene; okrugle.

Kožica je tanka i glatka; meso vrlo sočno; sok neobojen, specifično sortnog okusa. Od Blatine se mogu proizvesti i bijela vina.

Grozd: Zreo grozd je srednje velik do velik, zavisno o oplodnji, pri dobroj oplodnji srednje zbijen, a inače širok, dugih zelenih ogranaka, rastresit. Peteljka grozda je duga, do zgloba odrvenjela.

Agrobiološka svojstva:

Dozrijeva u trećem razdoblju – kasna sorta.

Oplodnja: Neredovita, zbog funkcionalno ženskog cvijeta. Pri lijepom vremenu uz sorte oprašivače oplodnja je vrlo dobra.

Težina grozda: Varira, pri punoj oplodnji od 200 - 300 grama, a pri slaboj oplodnji 50 -100 grama.

Koeficijent rodnosti: 1,4 - 2.

Rodnost: Vrlo varijabilna i ovisi o oplodnji.

Rezidba: Uzgaja se nisko ili povišeno, reže se kratko na reznike, ali i mješovito na rodne reznike ili na kraće lucnjeve (mace), radi povećanja rodnosti.

Izbor tla i položaja:Traži suha ili umjereno vlažna tla na toplim položajima, tople poluaridne mediteranske klime.

Otpornost prema bolestima: Otpornost prema peronospori i truljenju grožđa slaba.

Srodnost sa američkim podlogama: Dobra srodnost sa američkim podlogama. Na bujnim podlogama sklona je rehuljanju.

Gospodarsko tehnološka obilježja:Mošt je neobojen sadrži 18 – 21 % šećera, u pojedinim godinama i do 25 % šećera i 6– 8 g/L ukupnih kiselina. Blatina daje kvalitetno, a s probranih položaja vrhunsko suho crno vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa, vrlo često uz dodatak do 15 % sorti oprašivača. To je snažno i svježe suho, crno vino s 12 -13,5 vol. % alkohola, 5 - 7 g/L ukupnih kiselina, 25 - 32 g/L ekstrakta. Boje je tamno rubin crvene, prepoznatljive svojstvene arome, puna i harmonična okusa. Kao južno vino posjeduje zadovoljavajuću koncentraciju kiselina. Za vino je dobro da odleži koju godinu u drvenim bačvama, čak štoviše, kvaliteta mu raste do pet godina starosti.

Preporučuje se piti uz jača jela od mesa, divljači, a posebno uz pečenja, riblje paprikaše, te uz nareske od goveđeg pršuta.

Pije se polako, čisto, temperirano 18 - 20 ºC iz lijepo oblikovanih čaša, u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. Čuvajte se njezine snage! U njoj je kondenzirano sunce i sabrana sva hercegovačka ljetna žega.

A o Blatini naš suvremenik i brotnjak Mile Stojić reče: „Blatina je crna, kao tamni kristal (možda baš zbog nje mi sva vina koje stranci nazivaju "crvenima” zovemo "crnima”?), njena boja je boja poludragulja češkog granata, s ambicijom da na površini bljesne tamnoljubičastim sjajem. Rečeno jezikom epike - to je krilo gavranovo, ili duboko crno oko djevojačko".